Audio

Ime: 
Sonate br. 1,2,3 za violinu i čembalo
Latinica
Opis: 

Johan Sebastijan Bah (21. mart 1685 — 28. jul 1750) bio je nemački kompozitor, orguljaš i čembalista iz doba baroka, široko priznat kao jedan od najvećih kompozitora i stubova univerzalne kulture. Njegova dela su zapažena zbog intelektualne dubine, tehničkog savršenstva i umetničke lepote.
Poznat je kao orguljaš i čembalista. Radio kao orguljaš, dvorski i crkveni muzičar, dirigent i učitelj.
Johan Sebastijan Bah je jedan od najznačajnijih predstavnika univerzalnog humanizma u umetnosti.Tvorac je velikog broja muzičkih oblika koji karakterišu barok kao razdoblje. Duboko religiozan i konzervativan, u svom delu je sjedinio muzičke tradicije protestantskih horova sa tradicijama južne nemačke, italijanske i francuske škole. Razvio je polifoni stil kasne renesanse do savršenstva.
Šest sonata za violinu i čembalo (BWV 1014 -1019):
Ovih šest sonata su deo ogromnog skupa sonata i partita za svaku vrstu instrumenta. Njihova "standardna" struktura može se opisati: 1. sporo graciozan prvi stav; 2. brz stav, 3. spor, dubok i ljupki stav; 4. energičan, živahan i brz stav. Postoji, međutim, očigledan izuzetak u poslednjoj sonati i  iziskuje dalje razmatranje.

Autorska prava: 
Melodia Record Company USSR 1987
Datum kreiranja zapisa: 
Friday, October 11, 2013
Fotografije: 
AddThis: 
Format (i) digitalnog dokumenta: 
Audio
Godina nastanka kulurnog dobra: 
1720
Tip digitalnog dokumenta: 
Audio
Oblast: 
Muzika
Stil: 
Barokni
Autor: 
Johan Sebastijan Bah
Godina izdavanja: 
1987
Tip originalnog dokumenta: 
Audio
Ime: 
Liturgija Svetog Јovana Zlatoustog
Latinica
Opis: 

Sergej Vasiljevič Rahmanjinov (1. april 1873. - 28. mart 1943.) je bio ruski pijanista, dirigent i kompozitor.
Rahmanjinov, smatran od mnogih najvećim pijanistom čitavog XX veka, posedovao je legendarne tehničke mogućnosti i osećaj za ritam - njegovi dugački prsti su pokrivali 13 intervala na klavijaturi (raspon od 30 centimetara). Kao kompozitor stvorio je, između ostalog, četiri klavirska koncerta, tri simfonije, dve klavirske sonate, tri opere, 24 preludija, više horskih dela, rapsodiju na temu Paganinija. Većina njegovih dela je u stilu poznog romantizma.
Pored brojnih klavirskih komada i kamerne muzike pisane za klavir, brojnih simfonijskih dela, sve do operskih i duhovnih, pažnju posebno zaslužuju i često se u svetu i integralno izvode - njegova četiri klavirska koncerta i jedna koncertna rapsodija na Paganinijevu temu za klavir i orkestar. Ova je dela Rahmanjinov stavarao praktično tokom celog svog stvaralačkog veka.

Autorska prava: 
МЕLODIA RECORD COMPANY, USSR, 1990.
Datum kreiranja zapisa: 
Friday, October 11, 2013
Fotografije: 
AddThis: 
Format (i) digitalnog dokumenta: 
Audio
Tip digitalnog dokumenta: 
Audio
Oblast: 
Muzika
Stil: 
Romantika
Autor: 
Sergej Rahmanjinov
Godina izdavanja: 
1990
Ime: 
Simfonija br.83 u g-mol
Latinica
Opis: 

Franc Jozef Hajdn (31. mart 1732 — Beč, 31. maj 1809) je bio austrijski kompozitor i dirigent.

Šire muzičko obrazovanje stekao je kao član hora dečaka Bečke katedrale. U kompoziciji zapravo samouk, Hajdn se i kasnije, kao kompozitor i dirigent dvorske muzike knezova Esterhazi, razvijao samostalno, „odsečen od sveta“, kako sam kaže, „i prisiljen da postane originalan“. Proveo je tri decenije, od 1761. do 1790, na kneževskim dovorovima u Ajzenštatu i Esterhaziu, dok je nakon 1790. većinom boravio u Beču.

„Dobri tata Hajdn“, čuvar klasične tradicije, prvi u velikoj trojki bečkih klasika, Mocartov prijatelj i učitelj mnogih muzičara svoga doba stekao je za života veliku popularnost i poštovanje koji su nakon smrti izbledeli, da bi ga 20. veka ponovo otkrilo kao vrelo nepresušne muzičke dobrote.

Hajdn je dao neizmerno bogat i raznovrstan opus, što svedoči o lakoći stvaranja i o potrebi tadašnjeg muzičkog tržišta koje je stalno tražilo nova dela. Njegove 104 simfonije, 24 klavirska koncerta, 5 koncerata za violončelo, mnoštvo komornih kompozicija za različite instrumente i ansamble, tridesetak opera, oratoriji, mise, kantate — sve to čini jedan od najbogatijih opusa u istoriji komponovanja uopšte.

Kako je Hajdn stario, u svoja dela uključivao je sve više seljačkih narodnih melodija koje je slušao u mladosti. Savršeni primer je poslednji stav njegove poslednje simfonije, br. 104 — Londonske simfonije.

Težište njegova stvaranja je na instrumentalnoj muzici, a posebno je razvio klavirsku sonatu, gudački kvartet i simfoniju. U operi daje veću važnost karakterizaciji likova. Najstariji je od trojice majstora bečke klasike.

Simfonija br. 83 u g-molu, je druga od šest simfonija, poznatije kao "pariške simfonije" komponovane od strane Jozefa Hajdna 1785. godine, a objavljena u Beču decembra 1787.

Autorska prava: 
Digital Mastering OPUS, 1982.
Datum kreiranja zapisa: 
Tuesday, October 15, 2013
Fotografije: 
AddThis: 
Format (i) digitalnog dokumenta: 
Audio
Godina nastanka kulurnog dobra: 
1785
Tip digitalnog dokumenta: 
Audio
Oblast: 
Muzika
Stil: 
Klasičan
Autor: 
Jozef Hajdn
Godina izdavanja: 
1982
Tip originalnog dokumenta: 
Audio
Ime: 
Simfonija Br.3 Eroica
Latinica
Opis: 

Komponovana izmedju 1803. и 1804. Premijerno je izvedena u Beču 7. aprila 1805. godine, u organizaciji tada istaknutog Bečkog violiniste i koncertmajstora Franca Klementa.

Priča o njenom nastanku veoma je poznata. Prvobitno je bila zamišljena kao oda Napoleonu, za koga se do samokrunisanja za cara verovalo da pronosi Evropom ideje francuske revolucije. Napoleon je nakon tog fatalnog 31. marta 1804. godine kao car pošao putem zavojevanja i tiranije, što je slobodoljubivog i do srži demokratiji naklonjenog Betovena nateralo da delo preradi u veliku simfoniju, dajući joj moto U spomen na jednog velikog heroja.

Datum kreiranja arhivskog dokumenta: 
Tuesday, October 15, 2013
Autorska prava: 
HUNGAROTON- digital recording 1984.
Datum kreiranja zapisa: 
Tuesday, October 15, 2013
Fotografije: 
AddThis: 
Format (i) digitalnog dokumenta: 
Audio
Godina nastanka kulurnog dobra: 
1804
Tip digitalnog dokumenta: 
Audio
Oblast: 
Muzika
Stil: 
Klasičan
Autor: 
Ludvig van Betoven
Godina izdavanja: 
1984
Tip originalnog dokumenta: 
Audio
Ime: 
Muzika za kraljevski vatromet i Muzika na vodi (Slovacki filharmonijski orkestar)
Latinica
Opis: 

Georg Fridrih Hendl (23. februar 1685 — London, 14. april 1759) je bio nemački, kasnije britanski, barokni kompozitor, poznat po končerti grosima, operama i oratorijumima. Rođen je u Nemačkoj, u gradu Hale, a živeo i radio u Hamburgu, Italiji, Hanoveru, a od 1712. stalno se nastanjuje u Londonu. Njegovo najčuvenije delo je Mesija, oratorijum zasnovan na biblijskim motivima. Uticao je na mnoge sledbenike u periodu prelaza iz baroka u klasicizam, među kojima su Jozef Hajdn, Mocart, i Betoven.

Muziku za kraljevski vatromet komponovao je Georg Fridrih Hendl 1749. po narudžbini Džordža II, radi vatrometa u Londonu 27. aprila 1749. U čast proslavljanja kraja austrisko secesionističkog rata.Orkestar je bio smešten u posebno napravljenu građevinu od strane Servandonija - pozorišnog arhitekte. Kompozicija je predstavljala muzičku podlogu kraljevskom vatrometu, osmišljenom od strane Tomasa Desgulijera.

Muzika na vodi je kolekcija orkestarskih kompozicija Georga Fridriha Hendla. Premijerno je izvedena 17. jula 1717. Muzika na vodi je komponovana za veliki orkestar,pa je prigodna za koncerte na otvorenom prostoru.Muziku za kraljevski vatromet i Muziku na vodi izvodi Slovački filharmonijski orkestar.

Autorska prava: 
Distributed by MULTI DISTRIBUTION
Datum kreiranja zapisa: 
Tuesday, October 15, 2013
Fotografije: 
AddThis: 
Format (i) digitalnog dokumenta: 
Audio
Godina nastanka kulurnog dobra: 
1749
Tip digitalnog dokumenta: 
Audio
Oblast: 
Muzika
Stil: 
Barokni
Autor: 
Georg Fridrih Hendl
Tip originalnog dokumenta: 
Audio
Ime: 
Koncerti za flautu
Latinica
Opis: 

U koncertima ističu se inovativacije koje po strukturi odskaču od italijanskih i bečkih uzora. Njegova dela se svrstavaju u takozvani osećajni stil u muzici. Karl Filip Emanuel Bah ( Vajmar, 8. mart 1714 — Hamburg, 14. decembar 1788) važi za jednog od najznačajnijih kompozitora na prelazu iz baroka u doba Bečkih klasičara. Za života bio je poznatiji od oca. Cenili su ga kompozitori narednih epoha, recimo Jozef Hajdn i Volfgang Amadeus Mocart.
Johan Kristijan Bah (Lajpcig, 5. septembar 1735 — London, 1. januara 1782) je bio nemački kompozitor.
Najmlađi je sin Johana Sebastijana Baha.
Nazivaju ga „londonskim Bahom“ jer je do kraja svog života živeo u Londonu.

 

Autorska prava: 
Digital recording OPUS 1988.
Datum kreiranja zapisa: 
Tuesday, October 15, 2013
Fotografije: 
AddThis: 
Format (i) digitalnog dokumenta: 
Audio
Tip digitalnog dokumenta: 
Audio
Oblast: 
Muzika
Stil: 
Klasičan
Autor: 
Karl Filip Emanuel Bah i Johan Kristijan Bah
Godina izdavanja: 
1985
Tip originalnog dokumenta: 
Audio
Ime: 
Violinski koncert i Preludijum iz 3.partite, sonata br.3 - allegro assai
Latinica
Opis: 

Godine 1806, nastalo je jedno delo koje je koncertantnu muziku praktično uvelo iz klasicizma u epohu velike romantike. To je Koncert za violinu i orkestar, D-dur, opus 61. Ludviga Van Betovena.
Doprinos ovog dela za muzičku istoriju i literaturu, nemerljiv je. Najpre, Koncert je ogromnih dimenzija: tri njegova klasična stava, proširena su tematski i sadržajno i daju delu ukupno trajanje 45 minuta. I sva tri stava krasi dotle neostvarena melodijska lepota, oblikovana u klasičnu formalnu strukturu, što je moralo poslužiti kao uzor violinskim koncertima koje su kroz ceo XIX vek pisali Mendelson, Brams, Čajkovski, Sibelijus... sve do Albana Berga i srpskog kompozitora Božidara Trudića, koji je po toj šemi u svom Violinskom Koncertu utkao srpske narodne i obredne teme.
3. Partita u E-duru,BWV 1006 Johana Sebastijana Baha za solo violinu je poslednja u opusu "šest sonata i partita". Sadrži sledeće stavove:
Preludijum
Lore
Gavota i Rondo
Menuet (I i II)
Bure
Žiga
Najizvođeniji je preludijum zbog posebne angažovanosti desne ruke u kojој je gudalo.

Autorska prava: 
S.L. TEIC
Datum kreiranja zapisa: 
Tuesday, October 15, 2013
Fotografije: 
AddThis: 
Format (i) digitalnog dokumenta: 
Audio
Godina nastanka kulurnog dobra: 
1806
Tip digitalnog dokumenta: 
Audio
Oblast: 
Muzika
Stil: 
Klasičan
Autor: 
L. Van Betoven i J.S.Bah - interpretacija Najdzel Kenedi
Tip originalnog dokumenta: 
Audio
Ime: 
Četiri godišnja doba
Latinica
Opis: 

"Četiri godišnja doba" (Le quattro stagioni) je popularni naziv za ciklus od četiri koncerta za violinu i orkestar, delo italijanskog baroknog kompozitora i violiniste Antonia Vivaldija. Inače napisano je 1723. kao deo zbirke od 12 koncerta pod nazivom "Takmičenje između harmonije i invencije" ("Il cimento dell’ armonia e dell’ inventione Op.8") , a objavljen je 1725. Ovo delo je naručito bilo popularno u Francuskoj a sam kralj Luj XV je zahtevao da se jedan od ovih koncerta "Proleće" (La Primavera) izvodi specijalno za njega.

"Četiri godišnja doba" predstavljaju najhrabriji muzički program iz baroknog perioda. Sam kompozitor je napisao sonete koji idu uz svaki pojedinačni stav u ovim koncertima. Ono što je zadivljujuće u ovom delu je kako je Vivaldi precizno muzički opisao svaki sonet bez gubljenja ukupnog kvaliteta i ravnoteže samog muzičkog dela.
U ova četiri koncerta Vivaldi opisuje zvukom svoje violine lepote svakog godišnjeg doba i stvara ugođaj svakog od njih.
Koncerti imaju ustaljeni oblik od tri stava: (brzi - lagani - brzi).
"Četiri godišnja doba" su otkrivena tek u jesen 1926. godine, kada je u Nacionalnoj biblioteci u Torinu pronađeno više od polovine Vivaldijevih danas poznatih dela.

Autorska prava: 
Philips - Digital Classics
Datum kreiranja zapisa: 
Tuesday, October 15, 2013
Fotografije: 
AddThis: 
Format (i) digitalnog dokumenta: 
Audio
Godina nastanka kulurnog dobra: 
1725
Tip digitalnog dokumenta: 
Audio
Oblast: 
Muzika
Stil: 
Barokni
Autor: 
Antonio Vivaldi
Tip originalnog dokumenta: 
Audio
Ime: 
Skandinavska gudačka muzika
Latinica
Opis: 

Edvard Grig (Bergen, 15. jun 1843 — Bergen, 4. septembar 1907) je bio norveški romantičarski kompozitor i pijanista. Njegova najpoznatija dela su Per Gint i Klavirski koncert u a-molu.
Dag Viren (15. oktobar 1905 – 19 april 1986) bio je švedski kompozitor.Njegovo najpoznatije delo je "Serenada za gudače" (1937); Komponovao je simfonije,koncerte, orkestarske kompozicije, uključujući scensko-filmsku muziku, kao i instrumentalno-kamernu muziku i gudačke kvartete.
Sigvart Nilsen je rođen 29. aprila 1880. u grau Alesund-Norveška. Bio je norveški kompozitor koji se školovao u Berlinu.
Johan Svendsen (30 septembar 1840 – 14 juna 1911) bio je norveški kompozitor,dirigent i violinista. Komponovao je dve simfonije, violinski koncert, koncert za violončelo, romansu za violinu i mnogo norveških rapsodija za orkestar.

Autorska prava: 
Naxos Records,2000.
Datum kreiranja zapisa: 
Tuesday, October 15, 2013
Fotografije: 
AddThis: 
Format (i) digitalnog dokumenta: 
Audio
Tip digitalnog dokumenta: 
Audio
Oblast: 
Muzika
Stil: 
Romantika
Autor: 
Grig, Viren, Nilsen, Svendsen
Godina izdavanja: 
2000
Tip originalnog dokumenta: 
Audio
Ime: 
Simfonija br.82 u C-duru
Latinica
Opis: 

Franc Jozef Hajdn (31. mart 1732 — Beč, 31. maj 1809) je bio austrijski kompozitor i dirigent.
Šire muzičko obrazovanje stekao je kao član hora dečaka Bečke katedrale. U kompoziciji zapravo samouk, Hajdn se i kasnije, kao kompozitor i dirigent dvorske muzike knezova Esterhazi, razvijao samostalno, „odsečen od sveta“, kako sam kaže, „i prisiljen da postane originalan“. Proveo je tri decenije, od 1761. do 1790, na kneževskim dovorovima u Ajzenštatu i Esterhaziu, dok je nakon 1790. većinom boravio u Beču.
„Dobri tata Hajdn“, čuvar klasične tradicije, prvi u velikoj trojki bečkih klasika, Mocartov prijatelj i učitelj mnogih muzičara svoga doba stekao je za života veliku popularnost i poštovanje koji su nakon smrti izbledeli, da bi ga 20. veka ponovo otkrilo kao vrelo nepresušne muzičke dobrote.
Hajdn je dao neizmerno bogat i raznovrstan opus, što svedoči o lakoći stvaranja i o potrebi tadašnjeg muzičkog tržišta koje je stalno tražilo nova dela. Njegove 104 simfonije, 24 klavirska koncerta, 5 koncerata za violončelo, mnoštvo komornih kompozicija za različite instrumente i ansamble, tridesetak opera, oratoriji, mise, kantate — sve to čini jedan od najbogatijih opusa u istoriji komponovanja uopšte.
Kako je Hajdn stario, u svoja dela uključivao je sve više seljačkih narodnih melodija koje je slušao u mladosti. Savršeni primer je poslednji stav njegove poslednje simfonije, br. 104 — Londonske simfonije.
Težište njegova stvaranja je na instrumentalnoj muzici, a posebno je razvio klavirsku sonatu, gudački kvartet i simfoniju. U operi daje veću važnost karakterizaciji likova. Najstariji je od trojice majstora bečke klasike.
Simfonija br. 82 u C- duru je prva od simfonija poznatijih kao "Pariške simfonije" kompozitora Jozefa Hajdna, popularno je nazivaju i "Medveđom simfonijom".
Iako je po redu prva, ova simfonija je ustvari poslednja komponovana od "Pariških simfonija". Završena je 1786. a, premijerno je izvedena 1787. u Parizu.

Autorska prava: 
Digital Mastering OPUS, 1982.
Fotografije: 
AddThis: 
Format (i) digitalnog dokumenta: 
Audio
Godina nastanka kulurnog dobra: 
1786
Tip digitalnog dokumenta: 
Audio
Naziv originalni: 
Joseph Haydn Simfonie in C-dur Nr. 82
Oblast: 
Muzika
Stil: 
Klasičan
Autor: 
Jozef Hajdn
Godina izdavanja: 
1982
Tip originalnog dokumenta: 
Audio

Pages

Subscribe to RSS - Audio